Regulativa EU i automobilska industrija: Bitka “zelenih” protiv “crvenih”

“Neko mora popustiti”, naslov je nedovršenog filma iz šezdesetih. U Evropi se sprema bitka. Možemo to nazvati Zeleni protiv Crvenih.

Zeleni, u liku Evropske unije, insistiraju da građani pređu na električna vozila kako bi spasili planetu od klimatskih promjena uzrokovanih ugljičnim dioksidom.

Crvena boja označava proizvođače automobila. Tvrde da će ih ovo baciti u gubitke (crveni brojevi) i predati tržište kineskim proizvođačima. Žele da se ukine ili značajno smanji obaveza koju je nametnula EU, da svi novi automobili budu bez CO2 do 2035. godine.

Evropska unija i Ujedinjeno Kraljevstvo su propisale da električna vozila moraju činiti oko 80 posto prodaje novih limuzina i SUV vozila do 2030. godine. Analitičari kažu: nema šanse.

Neki smatraju da je manje od polovine toga moguće, iako se procjene uveliko razlikuju, što ukazuje na visok stepen neizvjesnosti.

EU i Velika Britanija također zahtijevaju da do 2035. godine više ne prodaju nova vozila s motorima s unutrašnjim sagorijevanjem.

Nema mnogo analitičara koji su dovoljno hrabri da pokušaju predvidjeti realan ishod.

Istraživačka kuća za investicije Jefferies procjenjuje da će 50 posto prodaje i dalje biti vozila s klasičnim motorima. S druge strane, EV Volumes predviđa da će 93,1 posto prodaje biti električna vozila.

Neka pobjedi najbolji čovjek.

Propisi Evropske unije predviđaju ogromne kazne ako evropski proizvođači električnih vozila ne ispune postavljene ciljeve.

Sve je veći pritisak proizvođača automobila i političara da se ublaže ili povuku ciljevi u potpunosti u skladu s pristupom “neka najbolja tehnologija pobijedi”. Predviđaju nezaposlenost i ekonomsku katastrofu ako se ništa ne promijeni.

S druge strane, političari koji podržavaju ciljeve EU podsjećaju kritičare da su pravila osmišljena kako bi se spasila svjetska klima od uništenja uzrokovanog ugljičnim dioksidom.

U novom izvještaju o električnoj revoluciji, Bernstein Research navodi da je nedostatak prodaje električnih vozila uzrokovan nedostatkom interesa evropskih kupaca.

“Jaz između regulatornih ciljeva i spremnosti tržišta se širi. To ostavlja tradicionalne proizvođače automobila između ekonomskih koristi i regulatornih zahtjeva.”

Problem cijena i punjenja električnih vozila

Bernstein kaže da će nakon naglog porasta prodaje električnih vozila od 2020. godine, potaknutog vladinim subvencijama i poreskim olakšicama koje su vještački napuhale potražnju, prodaja u Evropi stagnirati 2024. godine.

Ključne prepreke za kupovinu električnih vozila su cijena, domet i dostupnost punjenja.

Mnoštvo novih modela koji dolaze ove i sljedeće godine smanjuju tu razliku. A regulacija prisiljava proizvođače da agresivno plasiraju električne proizvode na tržište.

EU je također ublažila pravila o emisijama ugljika koja bi trebala stupiti na snagu 2025. godine, dajući proizvođačima dodatne dvije godine za usklađivanje.

Ipak, rast prodaje potreban za ispunjavanje ciljeva za 2030. i 2035. godinu čini se nemogućim.

„I dalje smo mišljenja da razvoj pristupačnosti i infrastrukture nije dovoljan da se do 2035. godine dostigne 100-postotni udio električnih vozila na baterije. Stoga predviđamo da će se brzina promjena ponovo usporiti, jer današnji problemi ostaju u suštini nepromijenjeni, te da će (električna vozila) dostići 49 posto prodaje do 2030. godine i 75 posto do 2040. godine“, kaže Bernstein.

Šta kažu ostale prognoze?

Druge prognoze uključuju BMI, dio Fitch Solutionsa, koji predviđa da će električna vozila činiti 35 posto prodaje do 2030. godine i 52 posto 2034. godine.

Francuska konsultantska firma za automobilsku industriju Inovev predviđa maksimum od 40 posto do 2030. godine. Jefferies predviđa 35 posto.

Profesor Stefan Bratce , direktor Centra za upravljanje automobilskom industrijom, predviđa između 40 i 50 posto udjela električnih vozila u 2030. godini.

Njemačka kompanija Dataforce kaže da očekuje da će EU ponovo ublažiti pravila kako bi pomogla u smanjenju jaza.

Predviđaju da će udio električnih vozila biti 50,3 posto do 2030. godine.

Jesu li jeftiniji modeli rješenje?

U Kini su mala, jeftina električna vozila s ograničenim mogućnostima zauzela ogroman udio na tržištu, s cijenama koje počinju već od 5.000 dolara.

Očekuje se da će kineski gigant BYD ove godine u Evropi predstaviti jeftin električni automobil, s početnom cijenom od oko 12.000 eura (13.400 dolara nakon oporezivanja).

Može li prodaja takvih jeftinih električnih vozila, poput BYD Surf-a, dramatično povećati njihov tržišni udio?

Benjamin Kibies, viši analitičar automobilske industrije u kompaniji Dataforce, ne misli tako. On očekuje da će uspjeh električnih vozila trajati mnogo duže.

“Sveukupno, ne vidim mnogo opcija za ubrzanje usvajanja električnih vozila na baterije, osim onoga što smo već predvidjeli. Čak i uz brzi napredak i smanjenje troškova koje vidimo u tehnologiji baterija, infrastruktura za punjenje postaje pravo usko grlo.”

Kaže da su glavni problemi lokalne opcije punjenja, kod kuće ili na poslu.

To zahtijeva ne samo postavljanje samih punjača, već i opšta ulaganja u elektroenergetsku mrežu.

“Sve je to izvodljivo, ali radije to vidim u vremenskom horizontu od 20 godina nego pet. Poređenja radi, u Njemačkoj se širenje optičkih vlakana provodi već više od 20 godina. A i dalje je pokriven samo mali dio domaćinstava”, rekao je Kibies.

Ekološke grupe zahtijevaju da se EU drži postavljenih ciljeva

Priče o usporavanju revolucije električnih vozila ne nailaze na dobar prijem kod lobističkih grupa za zaštitu okoliša, poput organizacije Transport and Environment sa sjedištem u Briselu.

„Ironično je da EU odgađa ciljeve emisija u automobilskoj industriji u vrijeme kada prodaja električnih vozila raste“, rekao je Lucien Mathieu , direktor automobilske industrije u T&E.

Konsultantska firma Schmidt Automotive Research kaže da će, nakon stagnacije u 2024. godini, prodaja električnih vozila u Zapadnoj Evropi skočiti za 32,6 posto u 2025. godini na 2,56 miliona vozila. Dok će se tržišni udio povećati sa 16,7 posto na 21,5 posto.

Do 2030. godine, električna vozila će činiti 54 posto zapadnoevropskog tržišta, odnosno 7,1 milion jedinica.

“Ovaj procvat je rezultat novih, pristupačnijih modela koje su proizvođači lansirali kako bi ispunili prvobitne ciljeve EU. Odlaganje će omogućiti industriji da uspori širenje električnih vozila i istovremeno uspori investicije”, rekao je Mathieu.

T&E je pozvao EU da ostane čvrsta u pogledu budućih ciljeva za emisije CO2. On naglašava da Evropa ne može sebi priuštiti daljnja kašnjenja u sustizanju Kine.

Neki očekuju da će EU “zamagliti” ciljeve

Nick Molden, glavni izvršni direktor kompanije Emissions Analytics, rekao je da očekuje da će EU “zamagliti” ciljeve emisije CO2 i dozvoliti hibridima da imaju proširenu ulogu.

“Evropa će pokušati riješiti nemogući paradoks između dekarbonizacije i ekonomskog blagostanja. Ne ukidanjem ciljeva ugljika, već njihovim zamagljivanjem”, rekao je Molden.

“Mnoga olakšice će biti uključene u ciljeve. Ali najvažnije će biti ‘preoblikovanje historije’ kako bi se rehabilitovali hibridi i dala im se centralnija uloga. To će biti dobro za okoliš, ali industrijska šteta će već biti učinjena”, dodao je.

Bernstein Research se slaže.

“Naše je mišljenje da je vjerovatnije da će doći do produženja prelaznog perioda ili preformulacije ciljeva i kazni. Nijedna vlada, bilo u Evropi ili SAD-u, ne želi uništiti vlastitu industriju. S obzirom na sporiji tempo usvajanja električnih vozila, mislim da ima smisla prilagoditi strategiju krajnjem političkom cilju”, rekao je Daniel Roeska, analitičar u Bernsteinu, u odgovoru na pitanja novinara poslanom e-poštom.

EU možda odgodi svoju namjeru da građanima nametne pravo na vozila, ali vjerovatno ne narednih 40 godina.

Neil Winton, saradnik Forbesa